mirjananSvi ljudi žele biti sretni, ali sreću traže na različite načine, na različitim mjestima, – neće nas uvijek iste stvari i događaji radovati. Naravno da i dob pojedinca, stupanj obrazovanja, ali i trenutna situacija utječu na to što će nekoga usrećiti. Kratkoročno i dugotrajno!
Pozitivna psihologija bavi se istraživanjem sreće ili subjektivne dobrobiti. Ona u sebi sažima dvije komponente: kognitivnu ili zadovoljstvo životom (materijalno stanje, posao, obiteljski život, zdravlje, slobodno vrijeme, funkcioniranje države…) i afektivnu koja predstavlja odnos između učestalosti doživljavanja pozitivnih i negativnih čuvstava.
Finska devetu godinu zaredom predvodi ljestvicu najsretnijih zemalja na svijetu. Iza Finske nalaze se Island i Danska… na 16. mjestu je Kosovo, a na 18. Slovenija. Hrvati su 70. zemlja po sreći, ispred nas su i Srbija i BiH (30. i 37.) Najnesretniji je Afganistan, na 147. mjestu te ljestvice. Istraživanja pokazuju da je većina zapadnih industrijskih zemalja sada manje sretna nego što je bila između 2005. i 2010.
Što Fince čini sretnima?
Prema jednom istraživanju iz 2021., 87 posto Finaca ističe važnost prirode koja im pruža duševni mir, vraća energiju i omogućuje opuštanje. Istraživanja pokazuju da što su veće razine povjerenja unutar zemlje, to su njezini građani sretniji. Eksperiment „izgubljeni novčanik” koji je proveden 2022. testirao je poštenje građana ispuštanjem 192 novčanika u 16 gradova diljem svijeta. U Helsinkiju je 11 od 12 novčanika vraćeno vlasniku. Ako negdje zaboravite prijenosno računalo ili mobitel, možete biti sasvim sigurni da ćete izgubljeno dobiti natrag. Finci iznimno cijene iskrenost, vjeruju jedni drugima. Za razliku od nas, Finci vjeruju svojim političarima, znaju da će im u teškim trenucima država biti potpora, da ih neće ostaviti na cjedilu. Osjećaj društvene odgovornosti i solidarnosti nije prazno slovo na papiru, nego način života.
U finskoj kulturi postoji jedan koncept, iznimno važan za njih, a to je sisu. To je snaga koja proizlazi iz međusobne podrške u teškim trenucima a ujedinjuje otpornost, odlučnost i ustrajnost ne samo na osobnoj razini, već i kolektivnoj. Ono što mora biti učinjeno, uistinu i bude realizirano, bez obzira na poteškoće i prepreke.
Finski obrazovni sustav je iznimno kvalitetan, potiče kod učenika razmišljanje i kreativno učenje, njeguje individualni pristup, kontinuirano rade na poboljšanju i sustava i nastavnika, imaju nastavnike koji se posebno posvećuju nadarenoj djeci kao i djeci kojoj treba pomoć u učenju…
U Finskoj se uistinu ostvaruje ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Dugo radno vrijeme se ne veliča, već se cijeni kvaliteta rada unutar razumnih sati. Iznimno je važno imati dovoljno vremena za obitelj, prijatelje, hobije, odmor i opuštanje. Bitno je usredotočiti se na ono što je uistinu važno, ne opterećujući se usporedbom s drugima. Iako mnogi imaju dovoljno novca i mogu kupiti lijepe i skupe stvara to im ne predstavlja veliku vrijednost.
U novoj multinacionalnoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Scientific Reports, koja je obuhvatila 40 zemalja sa 7443 sudionika, autori su istražili kako društveni pritisak da se bude sretan utječe na emocionalne, kognitivne i kliničke pokazatelje dobrobiti ljudi. U „najsretnijim zemljama na svijetu” osjećaj sreće lako može postati očekivanom normom, te predstavljati pritisak na one koji se tako ne osjećaju. To može djelomično objasniti podatak o relativno velikom broju alkoholičara, kao i samoubojstava u Finskoj, do 2022. godine. Posljednjih godina ti su problemi znatno manje izraženi. Naime, Finska je još krajem 1980-ih među prvima u Europi pokrenula sustavan nacionalni program prevencije suicida: detaljnu analizu slučajeva, jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite u prepoznavanju depresije i suicidalnosti, destigmatizaciju mentalnih problema, mjere za smanjenje zlouporabe alkohola… Rezultati su vidljivi.
Čini se da se europske sjeverne zemlje vrlo dobro uklapaju u razmišljanje poznate antropologinje Margaret Mead. Kad su je studenti jednom pitali koji je prvi znak civilizacije, očekivali su da će im pričati o oružju za lov ili pak o umjetničkim artefaktima drevnih naroda. Iznenadio ih je njezin odgovor: „Bedrena kost koja je slomljena i liječena”. Objasnila je da, u životinjskom svijetu, lom femura znači sigurnu smrt, jer ranjena životinja ne može bježati od predatora niti pribavljati hranu lovom. „Tretirana bedrena kost kod ljudi znači pak da je netko pomogao ozlijeđenom, nosio ga na sigurno te bdio uz njega dok se nije oporavio. Civilizacija je počela u trenutku kad smo odlučili pomoći bližnjem u nevolji. Najbolji smo kad služimo. Civilizacija nije započela alatom – već suosjećanjem.“ A time se Finci, čini se, mogu pohvaliti, ne na riječima nego djelima!