mirjanan“Ovo je jedini predmet u školi na kojem se nas nešto pita i na kojem nas netko čuje. Ovdje imamo osjećaj da radimo nešto korisno”, rekla je jedna učenica iz Prve riječke hrvatske gimnazije. Na što se odnosio njezin komentar?
Radi se o fakultativnom predmetu, ŠiZ. Ta kratica znači škola i zajednica! Projekt Škola i zajednica provodi se u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Prve riječke hrvatske gimnazije, Centra za kulturu dijaloga i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Predmet je namijenjen učenicima 2. i 3. razreda gimnazijskih i strukovnih srednjoškolskih programa i provodi se kroz 70 sati tijekom školske godine, odnosno dva sata tjedno. Kao pilot projekt počeo se provoditi u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji od početka školske 2021./2022. godine. Trenutno se provodi u 115 srednjih škola u Hrvatskoj.
Budući da je predmet osmišljen kao način približavanja škole i zajednice, učenici sami odabiru, istražuju, te predlažu rješenje određenih pojava i problema u zajednici, iz različitih tematskih područja. To je vrlo osebujan predmet, jer nema zadanog sadržaja, ni pismenih, ni usmenih ispitivanja. Učenicima je ponuđeno 11 tematskih cjelina: kultura i mediji, fizička aktivnost i sport, zdravlje, demokracija i civilno društvo, migracije, urbanizam i stanovanje, društvena jednakost, generacije, ekonomija, okoliš, osobne slobode i ljudska prava. Jasno da će u različitim sredinama mladi odabirati različite teme i različite probleme, što je iznimna kvaliteta ovog predmeta. Proces poučavanja i učenja u ovom predmetu odvija se u četiri faze: promisli, istraži, stekni iskustvo, razmisli i djeluj.
Konačno se u školama (ne svim, za sada) pojavio predmet koji traži od učenika kvalitetno aktivno sudjelovanje, na različite načine. Sami detektiraju koji su to problemi koji njih najviše pogađaju i intrigiraju, ali i probleme koji vape za rješenjem a tiču se svih u zajednici. Time jasno pokazuju da nisu pasivni konzumenti onoga što ih okružuju nego da znaju promatrati, kritički razmišljati, zaključivati, suosjećati, iskazati solidarnost. Nakon teoretskog pristupa i osvjetljavanja problema, učenicima se pruža mogućnost djelovanja u zajednici. Njihovi prijedlozi ne moraju ostati mrtvo slovo na papiru, već poticaj za određene promjene. Ta mogućnost da se s riječi prijeđe i na djela, iznimno je važna za mlade. Nažalost, često o mladima razmišljamo kao o grupaciji nezainteresiranoj za društvena zbivanja. Njihova pasivnost je često odgovor na neadekvatan odnos i roditelja i škole i političara prema njima. Proglašavamo ih apolitičnima i ne dajemo priliku da iskažu svoje mišljenje, svoje stavove.
Primorsko-goranski srednjoškolci koji su tijekom školske godine 24/25. sudjelovali u programu ovog predmeta bavili su se vrlo različitim temama kao što su: nedostatak zelenih površina u Rijeci, školska prehrana, prednost ukrcaja otočana na trajekt, uređenje okoliša škole, nedostatak političke pismenosti kod srednjoškolaca, mentalno zdravlje mladih, čitalačke navike mladih, prevencija nasilja, nasilje u mladenačkim vezama i još mnogim drugim.
Iz nabrojanog je vidljiva raznolikost interesa i pokazatelj da mladi ne žive samo na društvenim mrežama. Oni nesporno vide i žive s problemima koji ih okružuju, ali ih često doživljavaju drukčije od odraslih te i njihovi prijedlozi za rješavanje mogu biti u mnogočemu drukčiji od postojećih rješenja. Također, mladi uočavaju neke probleme koje odrasli uopće ne registriraju ili su na periferiji njihova interesa.
Uistinu je neophodno potrebno da se ovaj predmet uvede u sve srednje škole u Hrvatskoj. Jer podaci Mreže mladih Hrvatske koja okuplja 77 udruga mladih pokazuju da je politička pismenost mladih u Hrvatskoj na niskoj razini te da informacije dobivaju površno i manjkavo, najčešće putem društvenih mreža. A tu se serviraju problemi i njihova rješenja vrlo selektivno i često usmjereno u ne baš željnom pravcu. ŠiZ za razliku od toga potiče mlade da kritički promatraju svoje okruženje, uočavaju nepravilnosti kao i zanemarivanje nekih problema te da o tome razgovaraju s mjerodavnim subjektima. Ovaj im predmet budi optimizam, podiže samopouzdanje, vraća nadu u smislenost društvenog angažmana i vjeru u kvalitetne promjene u zajednici u kojoj žive.