mirjananUistinu je zabrinjavajuće da je, od ukupno 27 045 ovogodišnjih maturanata koji su pisali ispit iz hrvatskog jezika, njih 17,6 posto, odnosno 4769 učenika na eseju koji je sastavni dio ispita, dobilo nula bodova. To je gotovo 10 posto više u odnosu na prošlogodišnju generaciju. To znači da je svaki šesti maturant ili predao prazan papir, ili nije imao dovoljan broj riječi u tekstu eseja, ili je promašio temu. A tema eseja je bio roman „Zločin i kazna.“
Lani je takvih s nula bodova bilo samo 7,3 posto. Ocjenu jedan na cijelom ispitu iz hrvatskog ove godine dobilo je čak 22,4 posto učenika. Više od petine učenika na maturi iz materinjeg jezika dobiva nedovoljnu ocjenu!? „Ma je li to moguće?“, zapio bi nezaboravni komentator, Mladen Delić.
Čak 928 gimnazijalaca imalo je iz hrvatskog jezika rezultat ispod praga prolaznosti. Iz strukovnih škola ta je brojka puno veća – 7330, odnosno 48,5 posto. A osnovnu školu s odličnim uspjehom završava gotovo 60 posto generacije!
Mnogi stručnjaci ističu nekoliko razloga lošeg uspjeha na maturi: problemi obrazovnog sustava koji se gomilaju godinama, jer kvalitetnu reformu još čekamo; nagomilavanje administrativnih obaveza nastavnicima pri čemu nerijetko gube vrijeme na nebitnom poslu; preopterećeni kurikuli, što se naglašava već godinama; utjecaj pandemije na navike samostalnog učenja; dugogodišnje zanemarivanje nastavnika i nastavničke profesije i neulaganje u njihov profesionalni razvoj što se ponekad odražava na njihovu motivaciju i kompetenciju.
Međutim, nije samo Dostojevski bio koban za ovogodišnje maturante, ističu mnogi. Ukupno je obavezne predmete (hrvatski i prvi strani jezik te matematiku), a time i državnu maturu, palo 8,7 posto gimnazijalaca, što je dvostruko više nego lani. Još je gore stanje kada se analiziraju rezultati učenika strukovnih škola – gotovo svaki drugi, tj. njih čak 48,5 posto nije položilo državnu maturu. Lani je takvih bilo znatno manje, 29,1 posto. Sumarno, državnu je maturu ove godine palo čak 8258 maturanata u odnosu na 4890 prošle godine.
Da postoji ozbiljan problem pisanog izražavanja naših učenika, potvrdili su i nedavni rezultati nacionalnih ispita u četvrtim i osmim razredima osnovnih škola. Čini se da mladi plaćaju danak načinu komuniciranja koji omogućavaju suvremene tehnologije. Naravno da i nedostatak čitanja tome pridonosi.
U sklopu razmišljanja o uzrocima lošeg uspjeha đaka na maturi, možda se treba prisjetiti činjenice da se svake godine povećava broj djece kojoj se odgađa upis u prvi razred. Na prvi pogled može se činiti da ta dva podatka koji se odnose na početak i kraj školovanja, nemaju ništa zajedničko. Međutim, glavni iako ne jedini razlozi odgode upisa u prvi razred vezuju se upravo uz poteškoće razumijevanja složenijih rečenica, skroman rječnik, govorne teškoće te poteškoće u zaključivanju. A te poteškoće, donekle ublažene, vjerojatno se kod dijela učenika provlače tijekom cijelog školovanja.
Brojna istraživanja su suglasna da su jezična znanja djece predškolskog uzrasta ključni prediktor uspješnosti u svim drugim područjima i vještinama. „One su takoreći temelj i alat za razvijanje mehanizama kvalitetnog učenja. S obzirom na užurban način života i sve veću prisutnost ‘ekrana’ u životima obitelji, roditeljima se savjetuje da što više komuniciraju sa svojom djecom, čitaju i prepričavaju razne priče, analiziraju sadržaje raznih bajki i pripovijetka i slično“, zaključuje jedan školski psiholog.
Očito bi u školama, osnovnim i srednjim trebalo mnogo više pažnje posvetiti razvoju jezičnih vještina, ne samo u okviru nastave hrvatskog jezika nego svih predmeta gdje je to moguće. Današnji učenici u školama rijetko usmeno odgovaraju, previše je pismenih ispita, ali ne esejskog tipa koji bi učenike potaknuo da koriste cjelovite rečenice koje moraju uklopiti u razumljivu cjelinu.
Problem lošeg uspjeha iz materinjeg jezika na maturi svakako je kompleksan, ali nije nov. Godinama su učenici uspješniji na ispitu iz engleskog jezika. Zašto? On je, naravno koncipiran drukčije od ispita iz hrvatskog, ali ipak ostaje pitanje odakle tolika razlika u uspješnosti učenika?
I još nešto je iznimno važno. Pogrešni odgovori učenika ili neodgovaranje na određena pitanja učenicima ne donose bodove, ali upravo su ta pitanja bitna u analizi i razumijevanju poteškoća s kojima se oni suočavaju. Je li u pitanju neznanje ili nešto drugo predstavlja poteškoću? Analiza tih pitanja, ne samo ovogodišnjih maturanata nego i nekoliko prethodnih generacija omogućila bi jasnije sagledavanje dijela problema loše uspješnosti iz hrvatskog jezika.