Mnogi se čude  pa i zgražaju nad brojem građana ove zemlje koji ne vjeruje znanstvenicima, ne vjeruje da je cjepivo jedino oružje koje trenutno imamo u borbi protiv pandemije. Iz dana u dan podaci pokazuju kako je vrlo mali broj onih koji su se cijepili a ipak su oboljeli, a još ih je manji broj među onima koji su završili na respiratoru ili čak umrli.  I stvarno se pitamo kako ljude uvjeriti da otvore oči i uši te vide i čuju ono što su notorne činjenice te prihvate cjepivo kao izlaz iz uistinu teške zdravstvene situacije u nas.

I dok se mi tako čudimo odakle nepovjerenje građana u znanost, naša Vlada postupa vrlo farizejski. Naime, oni koji se zalažu za poštivanje i provođenje u djelo stavova znanosti, ipak to rade s figom u džepu. O čemu se radi??

„Ako i kad se nametnu mjere da se smanji ili kontrolira zaraza, škole bi trebale biti posljednje mjesto koje će zatvoriti svoja vrata i prvo koje će ih otvoriti s primjerenim preventivnim mjerama. Prekidanje dječjeg obrazovanja trebalo bi biti posljednja mjera.” priopćio je WHO. “Ne možemo ponoviti iste greške,” rekao je Hans Henri Kluge, regionalni direktor Regionalnog ureda WHO-a za Europu, ustvrdivši da je prošlogodišnje zatvaranje škola donijelo više štete nego koristi.

 UNICEF je u opsežnom istraživanju utvrdio porast broja depresivnih i anksioznih adolescenata. I brojna istraživanja u nas su pokazala da su i đaci i njihovi učitelji i profesori zaključili da on line nastava stvara brojne probleme. Da je uistinu atak na mentalno zdravlje djece, ali i prosvjetnih djelatnika.

Utjecaj COVID-19 na školovanje i život srednjoškolaca, istraživanje je koje je provedeno  putem online upitnika, među 2288 učenika iz deset srednjih strukovnih škola Grada Zagreba, Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Više od 40 posto učenika ocjenjuje da je učenje novih sadržaja u nastavi na daljinu za njih teže ili puno teže u usporedbi s učenjem u školi te da je kvaliteta njihova školovanja lošija nego u vrijeme prije pandemije. Svakako  zabrinjava podatak da četvrtina adolescenata procjenjuje da je njihov život lošiji ili izrazito lošiji u odnosu na vrijeme prije pandemije te da su pandemijske mjere negativno utjecale na njihovo mentalno zdravlje. Učenici su također iskazali nezadovoljstvo svojim socijalnim životom. Uz to što se lakše i kvalitetnije uči u školi, boravak u školi bitno utječe na socijalno i emocionalno sazrijevanje, na razvoj samopouzdanja i interpersonalnih odnosa.

Kako su pandemija i epidemiološke mjere, ali i potresi, utjecali na osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, govore i rezultati istraživanja  koje je provedeno u 161 hrvatskoj školi. U istraživanju je sudjelovalo preko 27 tisuća učenika te gotovo 4800 učitelja i nastavnika. Na poticaj Ministarstva znanosti i obrazovanja, ovaj projekt proveo je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, a nositelji su bili Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić.

„Ključna je poruka kako je nužno škole držati otvorene“, istaknuo je Jokić. Više od 50 posto učenika odgovorilo je da su promjene, tj. on line nastava negativno utjecale na njihovu motivaciju za učenje i na njihove radne navike te da je učionička nastava zanimljivija i korisnija. Uz to je velik broj maturanata smatrao da su mjere loše utjecale na njihovu pripremljenost za studiranje ili pak tržište rada. Odgojno obrazovni radnici bili su sličnog mišljenja kao i učenici kada se govori o kvaliteti nastave. Istraživanje je ukazalo i na problem dostupnosti nastave na daljinu. 54 posto učenika je izjavilo da je imalo redovite probleme s pristupom i kvalitetom internetske veze. Utvrđeno je također da je ne mali broj učenika nastavu pratio preko pametnog telefona!

75 posto stručnih suradnika u školama (pedagoga, psihologa, socijalnih pedagoga) primijetilo je određene promjene u ponašanju učenika. On line nastava ostavile je jasne negativne tragove. Odgovorili su da je bilo više depresivnih stanja kod učenika nego prije, čak 87 posto više anksioznih stanja, oko 75 posto više fobija i strahova te 55 posto više provala bijesa.

Toliko o znanosti i zatvaranju škola!

I nakon što je ministar Fuks uvjeravao javnost putem medija kako će eventualno uvođenje on line nastave određivati županije ovisno o epidemiološkoj situaciji, stigla je vijest: 4. i 5. studenog cijela Hrvatska ide na on line nastavu. Tako je rekao Premijer!  Em je demokratično i uz to čvrsto utemeljeno na znanstvenim činjenicama! Hoće li uistinu trajati samo dva dana?!

A vjerojatno su i upute ministra Beroša obiteljskim liječnicima o telefoniranju i posjećivanju osiguranika ne bi li se konačno odlučili na cijepljenje, utemeljene na nekim, barem za sada nepoznatim znanstvenim činjenicama!

One Reply to “FARIZEJI NA DJELU”

  1. Već kao djeca dobivamo brdo cjepiva: protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, ospica, zaušnjaka, rubeole, tuberkuloze, hepatitisa B, pneumokoka i svašta još nešto. Pomorci se obavezno cijepe protiv svega i svačega. Pandemiju nismo predvidjeli ali mogli bi slobodno reći da smo u ratu bez ispaljenog metka. Ako smo u ratu, onda važe ratna pravila za sve. Zašto se prosvjetari ne cijepe…zašto rade dramu oko cjepiva smatrajući da su im ugrožena demokratska prava? U ratu demokracija znači anarhiju. I imamo je. Na globalnoj razini. Jer svi smo u nečemu zakinuti. A briga za drugoga i solidarnost su jednim dijelom vezani i za empatiju. Sve se pogubilo. Pa neka nam nebo pomogne ako neće vlastita pamet. A za vlastitu pamet ne pitam ni Vladu, ni premijera, ni Stožer.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *